U punom je jeku berba rajčica na Umaštini koja će trajati do kraja mjeseca. Prema riječima Darija Makovca iz Savudrije, predsjednika udruge Pomidor koja ima 14 članova s 80-ak hektara, dosad je pobrano oko 30 posto površina. Plodova će biti više nego lani, kada ih je pogodila suša, ali ni ove godine vremenske prilike nisu im išle na ruku, iako je kakvoća plodova ipak dobra. Njegova procjena je da će svi zajedno imati prinos od oko 3.500 tona, što je dva do tri puta manje od potreba Podravkine tvornice povrća Umag. Makovac je istaknuo da i dalje ne jenjava neizvjesnost oko njene budućnosti - još se ne zna hoće li se 2009. prerađivati na trenutnoj lokaciji ili će se graditi novi pogon, niti hoće li konačno porasti otkupna cijena od 70 lipa, koja se godinama nije mijenjala.
- Moglo je biti bolje. U lipnju je najprije pala jaka kiša pa su uslijedile na nekoliko dana niske temperature, što su rajčice dosta osjetile. Procijenili smo da je tada izgubljeno 15 posto prinosa, ali ipak moramo biti zadovoljni jer se prinos po hektaru kreće oko 50 tona. Osobno ću na osam hektara pobrati oko 400 tona pomidora, kazao je Makovac. Napomenuo je da su s Gradom Umagom poslali dopis Podravci pa idući tjedan očekuju sastanak s predstavnicima Uprave te koprivničke tvrtke na kojem će biti govora o proizvodnji i problematici otkupne cijene, što im je ustvari i najvažnije.
Županija i Umag platili sadnice
- Ušli smo u proizvodnju svjesni da ćemo možda završiti s gubitkom. Bez obzira na sve, odlučili smo još ovu godinu posaditi rajčice. Ako se cijena ne poveća, iduće sezone količine će biti simbolične. Novost je da su nam Grad i Istarska županija, koja je izdvojila 300 tisuća kuna, u potpunosti pokrili troškove sadnica, čime smo dosta uštedjeli. Međutim, gnojivo je jako poskupjelo i još će tijekom predstojeće jeseni. S lanjskih 2.800 kuna po toni, koliko treba po hektaru, cijena gnojiva narasla je na više od šest tisuća kuna. Prije je bilo lakše jer je nafta koštala 3,80 kuna, a sada 5,60 kuna. Treba nam 500 do 600 litara plavog dizela od obrade zemlje do berbe. Zbog lanjske suše nismo dobili ni lipu odštete od države. Bez konkretnih poteza svih zainteresiranih strana teško nam je razmišljati o idućoj godini i neopravdano je kada govore da smo dobili poticaje, veli Makovac.
K tome, nastavio je on, muku se mučilo s bolestima, zbog čega se dosta potrošilo na zaštitna sredstva. Ne treba zaboraviti na investicije za skupu opremu (traktori, kombajni) za koju veliki proizvođači moraju dati oko 150 tisuća eura, a manji 60 tisuća, podsjetio je čelnik udruge Pomidor. Makovac je prvi put uputio pohvale tvornici zbog dobre organizacije jer sirovinu primaju svaki dan od 6 do 18 sati, čak i vikendom i praznikom, pa nema čekanja, što je prijašnjih godina bio problem. Također, proizvođači se nadaju da se meteorološke prilike neće pogoršati i pokvariti berbu pri kraju.
U tvornici zadovoljni kvalitetom rajčica
- Sezona prerade počela je 6. kolovoza i dosad je prerađeno 1.500 tona rajčica s čijom smo kvalitetom zadovoljni. Procjenjujemo da ćemo od proizvođača dobiti ukupno od četiri do pet tisuća tona, što je 50 posto od naših godišnjih potreba. Nama bi trebalo bar devet tisuća tona. Prinosi ovise o vremenskim prilikama pa se nadamo da će do kraja sezone ostati ovako lijepo vrijeme. Lani smo zbog suše dobili tek četiri tisuće tona, a najbolja dosad bila je 2005. s prinosom od osam tisuća tona, rekao je direktor umaške tvornice povrća Milisav Manjić.
Pogon radi 24 sata u tri, odnosno četiri smjene te je non-stop na raspolaganju poljoprivrednicima. Dnevno se može preraditi do 300 tona, ali sada se prosječno prerađuje oko 250 tona, naravno uz pretpostavku da nema većih kvarova na tehnološki dosta zastarjelim proizvodnim linijama. Manjić je naveo da su angažirali 70-ak stalnih i oko 30 sezonskih radnika. Podravka je potpisala ugovor sa zagrebačkom agencijom Dekra koja im je pronašla sezonce u cijeloj Hrvatskoj koji će raditi do kraja rujna.
Tijekom prvih pet dana s najkvalitetnijom sirovinom proizveli su sok i pasiranu rajčicu. Sada se radi koncentrat u tubama i limenim ambalažama, koji je ujedno i najprodavaniji proizvod umaške tvornice, saznali smo od direktora. Sirovina dolazi od 35 kooperanata s područja Umaštine. Manjić je istaknuo da su dvije trećine sadnica nabavili u Italiji, a ostatak drugu godinu za redom u Pazinu kod Ivana Dušana koji ima obrt za poljoprivrednu proizvodnju.
Manjić: U Italiji država pomaže proizvođačima
O neizbježnoj temi budućnosti tvornice i eventualnoj gradnji nove u industrijskoj zoni izvan grada Manjić nije želio puno govoriti.
Podsjetio je tek da su čelnici Podravke bili prije nekoliko mjeseci u Umagu i na konferenciji za novinare rekli da budućnost ovisi o zasađenim hektarima prije ulaska u Europsku uniju, jer za ovu kulturu postoje kvote, potom o potrebi osiguranja državnih subvencija i pronalasku poslovnih partnera koji će zajedno s Podravkom uložiti u gradnju novog pogona.
- U kojem će se pravcu ići dalje, saznat ćemo na jesen. Jasno je da na ovoj lokaciji u centru grada uz more pogon ne može ostati. Morat će se preseliti u dogledno vrijeme. S kooperantima smo u ugovornom odnosu i sve ćemo im količine otkupiti. S plaćanjem nikad dosad nije bilo prigovora. Njima 70 lipa po kilogramu nije dovoljno, ali Podravka na to drukčije gleda. Tvornice u susjednoj Italiji sirovinu plaćaju samo 35 lipa jer poljoprivrednicima ostatak financira država. Umaški proizvođači od ove godine sadnice dobivaju besplatno, a k tome primaju i tri tisuće kuna državnih poticaja po hektaru. Bude li se išlo u gradnju nove tvornice kad se pronađu investitori, priča će biti drukčija, zaključio je Manjić.
Cijena glavni krivac
Mario Matijašić (Sv. Vid): Ove godine posadili smo pomidore na 18 hektara, što je skoro pa dvostruko manje nego lani. Prinosi su srećom dobri, nadamo se da će na kraju biti ukupno od 900 do tisuću tona. Dva do tri hektara »pojela« nam je kiša, a zatim i tuča koja je pala tri puta. Srećom da smo osigurani. Berba, u kojoj je zajedno s članovima obitelji angažirano devet osoba, traje već dva tjedna i kanimo je dovršiti za desetak dana. Nisam još siguran hoćemo li uspjeti pokriti sve troškove, tek ćemo na kraju vidjeti što nam je ostalo. Otkupna cijena je glavni krivac smanjenja proizvodnje, a ako se na neki način ne poveća, dogodine vjerojatno nećemo više niti saditi rajčicu, najavio je Matijašić.
Renato Forza (Seget): Zadovoljan sam jer sam uspio pokriti troškove. Prinos, koji se kreće oko 5,5 vagona po hektaru, bit će ukupno ne više od 385 tona. U lipnju za vrijeme prve cvatnje, kada je palo 53 litre kiše po četvornom metru, izgubili smo mnogo u samo 15 minuta. I bez takvih šteta izdaci su veliki, tako da s cijenom od 70 lipa, koja se nije promijenila sedam godina, više nećemo naprijed. Mora se naći dogovor za povećanje cijene uz pomoć subvencija.
(Glas Istre)
o nama možete sve saznati na 742 773
