Merkur, prvi planet do Sunca zbog svog položaja blizu Sunca veoma je teško uočljiv na nebu. Moguće ga je vidjeti svega nekoliko puta na godinu i to ovisno o položaju Sunca, Merkura i Zemlje, nakratko po zalasku Sunca ili neposredno prije izlaska Sunca, u sumrak, nisko nad horizontom.
Ovih dana Merkur se nalazi u istočnoj elongaciji, što znači da je svake vedre večeri vidljiv nisko nad zapadnim obzorom, pola sata nakon zalaska Sunca, kao najsjajnija zvijezda na tom dijelu neba. Svakoga dana planet se sve više podiže iznad horizonta, ali istovremeno gubi na sjaju. Najvišu će poziciju dosegnuti 12. svibnja, da bi zatim već potkraj mjeseca uslijedio njegov »povratak« u Sunčevo blještavilo, te će postati nevidljiv za promatrače sa Zemlje.
Nikola Kopernik, tvorac heliocentričnog sustava, na samrtnoj je postelji izjavio kako mu je jedino žao što nikada nije vidio Merkur, iako je upravo on odredio njegov položaj u prostoru i postavio pravilne odnose u našem zvjezdanom sustavu.
Danas o Merkuru znamo veoma malo. Teleskopima sa zemlje ili iz svemira se ne mogu razaznati detalji na njegovoj površini, no zahvaljujući misiji Mariner 10 iz sedamdesetih godina te prolasku letjelice Messenger u siječnju ove godine i ovo nebesko tijelo počinje nam otkrivati svoje tajne.
Merkur je vrući svijet - na dnevnoj strani planete vladaju vrućine od +482°C, a na noćnoj, ledene hladnoće od -184°C. Njegov je promjer 4.800 kilometara, a zanimljivo je napomenuti kako godina na Merkuru traje 88 Zemaljskih dana dok jedan dan traje 59 Zemaljskih dana, pa tako dvije Merkurove godine traju svega tri tamošnja dana. Merkur se oko Sunca kreće po veoma izduženoj putanji, najviše se približi Suncu na 46 milijuna kilometara, a kada je najdalje ta razdaljina iznosi 70 milijuna kilometara.
(Glas Istre)
o nama možete sve saznati na 742 773
