Samac ili obitelj koja ima vrijednost imovine veću od 332.600 kuna, odnosno 45 tisuća eura, neće više imati pravo na socijalnu pomoć države. U vrijednost te imovine za samca nije uračunato 35 nužnih kvadrata stana, a za obitelj uz tih 35 kvadrata i po deset kvadrata za svakog člana.

Uz to, socijalna pomoć gubi se i ako samac ili obitelj ima automobil skuplji od 23.282 kune. Skuplje vozilo tolerirat će se samo ako se koristi za prijevoz invalida ili ga koristi obitelj s više od šest članova.

Prema nacrtu novog zakona o socijalnoj skrbi, što ga je na svojoj internetskoj stranici objavilo Ministarstvo zdravstva, pravo na socijalnu pomoć neće imati ni osoba koja je u pet godina prije podnošenja zahtjeva prodala ili darovala nekretninu, ili se odrekla prava nasljedstva, a tim se novcem mogla uzdržavati.

Novim se zakonom, koji je temelj reforme sustava socijalne skrbi, prvi put jasno propisuje tko može, a tko ne može primiti socijalnu pomoć. Tim zakonom se prvi put u dodjelu socijalne pomoći uvodi imovinski cenzus, kako bi više sredstava ostalo za stvarno socijalno ugrožene.

Primjerice, to bi značilo da samac koji živi u Zagrebu ili Rijeci i ima stan od 70 kvadrata te 30 kvadrata koliko je njegov stan veći od osnovnog životnog prostora i vrijede više od 332 tisuće kuna gubi pravo na pomoć države. Četveročlanoj obitelji kao nužan životni prostor propisano je 75 kvadrata stana, a ukoliko ostala imovina koju ima vrijedi 45 tisuća eura, također će izgubiti pravo na socijalnu pomoć. Ali s obzirom na to da se preko OIB-a još uvijek ne mogu dobiti podaci o nekretninama, nije jasno kako će Ministarstvo provoditi zakon, a još manje tko će računati vrijednost imovine.

Pravo na socijalnu pomoć neće imati ni osoba koja je sposobna za rad, a nije prijavljena na zavodu za zapošljavanje ili ako šest mjeseci prije zahtjeva za socijalnom pomoći odbije ponuđeni posao.

Socijalnu će naknadu izgubiti korisnik koji bude boravio u inozemstvu više od 15 dana tijekom mjeseca, ili ode na izdržavanje zatvorske kazne. Ako na bolničkom liječenju provede dulje od dva mjeseca, iznos socijalne pomoći će mu se prepoloviti.

Novost je u zakonu i to što će svaka radno sposobna osoba koja prima pomoć imati obvezu sudjelovanja u društveno korisnim aktivnostima koje propiše ministar, a sa zavodom socijalne skrbi primatelj socijalne pomoći morat će sklopiti sporazum o aktivnom rješavanju svoje socijalne situacije, s detaljnim planom aktivnosti i obveza. Ministar Milinović kaže da se sudjelovanje u socijalno korisnim aktivnostima, primjerice pomoći osobama s invaliditetom, propisuje da bi korisnici pomagali jedni drugima i zbog toga da bi se vidjelo tko odbija takav rad jer je zaposlen na crno.

Novi zakon donosi i veću mjesečnu pomoć za uzdržavanje za samca pa se ona s 500 podiže na 600 kuna, no ukoliko netko mjesečno dobiva 600 kuna iz drugih izvora, neće imati pravo na pomoć. Svi oni koji pokušaju prevariti državu i neosnovano dobiti socijalnu pomoć, platit će kaznu od 10.000 do 20.000 kuna, a ako se naknadno utvrdi da su varali, morat će državi vratiti novac koji su primili.

Krajem veljače na evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje bilo je registrirano 336.411 nezaposlenih, što je 2.033 osobe ili 0,6 posto više nego u siječnju, a 5,9 posto (18.786 osoba) više u odnosu na veljaču prošle godine, objavio je danas Hrvatski zavod za zapošljavanje.

U usporedbi s prethodnim mjesecom registrirana se nezaposlenost smanjila u sedam županija, a najviše u Koprivničko-križevačkoj (za 1,4 posto) i Primorsko-goranskoj (1 posto). U županijama s povećanim brojem nezaposlenih znatno je usporenija dinamika rasta u odnosu na prethodni mjesec, a kreće se od 0,1 posto u Karlovačkoj do 3,8 posto u Istarskoj županiji. Broj nezaposlenih u Istri je tako nešto manji od 11 tisuća.

Međugodišnji rast nezaposlenosti usporio se s 9,7 posto u prosincu 2010. godine na 8 posto u siječnju 2011., te na 5,9 posto u veljači 2011. godine, a idućih mjeseci očekuje se daljnje usporavanje rasta nezaposlenosti, ističe HZZ.

U veljači su ukupni izlasci iz nezaposlenosti povećani za 38,1 posto u odnosu na isti mjesec prethodne godine, što je rezultat znatno većeg zapošljavanja koje je za 39,1 posto veće nego u veljači 2010. Naime, tijekom veljače 2011. zaposleno je ukupno 10.980 osoba, odnosno 3.089 osoba više nego u istom mjesecu lani.

Najviše osoba zaposleno je u prerađivačkoj industriji (1.974 ili 19,1 posto od ukupnoga broja zaposlenih), trgovini na veliko i malo (1.783 ili 17,3 posto), građevinarstvu (1.185 ili 11,5 posto), obrazovanju (1.113 ili 10,8 posto) te pružanju smještaja, pripreme i usluživanja hrane (834 ili 8,1 posto).

Gledano po županijama, u zapošljavanju su predvodili Grad Zagreb (1.479 ili 14,3 posto), Splitsko-dalmatinska (1.195 ili 11,6 posto), Osječko-baranjska (1.049 ili 10,2 posto), Primorsko-goranska (689 ili 6,7 posto), Vukovarsko-srijemska (614 ili 6 posto) i Zagrebačka županija (612 ili 5,9 posto).

Tijekom veljače u evidenciju nezaposlenih novoprijavljeno je 24.312 osoba, od čega 13.058 iz rada, 1.056 iz redovitog školovanja te 10.198 iz neaktivnosti.

Uspoređujući s istim mjesecom prošle godine, u veljači 2011. smanjen je broj ulazaka u nezaposlenost izravno iz radnog odnosa ili nekog drugog oblika rada za 17,4 posto ili 2.751 osobu, dok su povećani ulasci iz redovitog školovanja (za 23,7 posto ili 202 osobe) te iz neaktivnosti (za 35,5 posto ili 2.671 osobu).

Povećanje ulazaka iz neaktivnosti čine u velikoj većini osobe mlađe dobi sa završenom srednjom školom, što upućuje na prijavljivanje u cilju sudjelovanja u popisu stanovništva, napominje HZZ.

U ukupnom broju nezaposlenih, žena je bilo 53,5 posto (180.100 osoba), a muškaraca 46,5 posto (156.311 osoba).

Najveći apsolutni broj nezaposlenih osoba zabilježen je u Splitskodalmatinskoj županiji (43.261 ili 12,9 posto od ukupnoga broja u Hrvatskoj), Gradu Zagrebu (41.562 ili 12,4 posto) i Osječko-baranjskoj županiji (35.387 ili 10,5 posto), a najmanji u Ličko-senjskoj županiji (3.872 ili 1,2 posto).

U usporedbi s prethodnim mjesecom registrirana se nezaposlenost smanjila u sedam županija, a najviše u Koprivničko-križevačkoj (za 1,4 posto) i Primorsko-goranskoj (1 posto). U županijama s povećanim brojem nezaposlenih znatno je usporenija dinamika rasta u odnosu na prethodni mjesec, a kreće se od 0,1 posto u Karlovačkoj do 3,8 posto u Istarskoj županiji.

Novčanu naknadu koristile su 88.954 nezaposlene osobe ili 26,4 posto od ukupnog broja nezaposlenih. Broj korisnika naknade povećao se u odnosu na prethodni mjesec za 0,8 posto (699 osoba), a u usporedbi s veljačom 2010. za 0,4 posto (360 osoba)

[UPDATE: Link za download programa za backup ne radi, zbog opterećenja servera....očito su ljudi ovo ozbiljno shvatili]

Malena greškica koja se potkrala inžinjerima u Googleu uzrokovala je brisanje preko 150,000 računa na Gmailu,

Da budemo točniji, ne samog birsanja nego resetiranja računa, tako da su svi ti korisnici dobili prazne inboxe, očišćene kontakte, obrisane taskove.. i slično.

Iz Googlea se brane da se ova greška potkrala u samo 0,08% njihovih računa i da se trude maksimalno ispraviti tu pogrešku.

Ako niste među ovih 150,000 "sretnika" a Gmail vam služi za ozbiljne stvari a ne Facebook i ostale Spam mailove, onda Vam toplo prepourčam
Gmail Backup aplikaciju.

Iako backup, odnosno download svega sa Gmaila traje i traje, vi procjenite dali se isplati...dali će googleovo stručno osobilje uspjeti provratiti informacije, koliko često se ovo može očekivati (s obzirom da do sada nikad nije zabilježeno ništa slično)  vrijeme će pokazati.

Iako je lani broj smrtnih slučajeva u prometu bio najmanji u posljednjih gotovo pola stoljeća, podaci o žrtvama s početka godine ponovno su poražavajući, posebice u Istri. U samo mjesec i pol dana na istarskim je prometnicama poginulo sedam osoba, što je čak četvrtina u odnosu na ukupan broj žrtava lani. Time je Istra, koja je već godinama u samom državnom vrhu po broju prometnih nesreća s nastradalima, zauzela neslavno drugo mjesto među županijama. Jedino ju je Zagreb sa Zagrebačkom županijom za dlaku pretekao.

- Odgovorni političari u Istri još uvijek nisu dovoljno prepoznali važnost ovog problema, a upravo je Istra jedna od vodećih županija po broju poginulih u Hrvatskoj. Ljudski život je neprocjenjive vrijednosti, a osim osobnog gubitka obitelji, to je i demografski, psihološki, moralni te materijalni gubitak, u što ulaze troškovi intervencije policije, hitne pomoći, svih nadležni službi, materijalnih šteta, pa sve do troškova liječenja i gubitka radne sposobnosti stradalih osoba i njihovih obitelji. Izračunali smo da ukupni gubici koje nesreće nanose Istarskoj županiji iznose između 820 milijuna i milijardu kuna godišnje, kazao je Nebojša Čelica, predsjednik Udruge obitelji osoba stradalih u prometu.

Napominje da je najkritičnije u Poreču, koji se u posljednje vrijeme po broju smrtno stradalih izjednačio s Pulom, iako ima daleko manje stanovnika. Na suprotnoj strani ljestvice je Buzet na čijem se području bilježi najmanje žrtava u prometu.

Dožupan ih načelno podržao

Upravo da bi smanjili broj tragedija na cestama koje Istri donose neprocjenjive gubitke, članovi udruge već više od godinu dana pokušavaju senzibilizirati nadležne vlasti u Istri da osnuju županijski savjet za sigurnost cestovnog prometa. Primjerice, takav savjet već 11 godina djeluje pri Primorsko-goranskoj županiji, koja za te svrhe izdvaja 240.000 kuna godišnje. Također, savjeti su osnovani i u Međimurskoj i Koprivničko-križevačkoj županiji, ali još uvijek ne i u Istri.

- Govore da smo vodeća županija. Ako je tako, onda u Istri ne smijemo zaostajati za onima koji skrbe za sigurnost osoba u prometu. Članovi udruge ne traže to za svoju djecu, jer njima na žalost više ne možemo vratiti život, ali radimo to za svu ostalu djecu pa i djecu vladajućih političara koji to još uvijek ne prepoznaju, veli Čelica koji je pozvao sve političke stranke da postignu konsenzus o ovom prevažnom pitanju.

Tražili su sastanak sa županom, a primio ih je dožupan Vedran Grubišić koji je načelno prihvatio njihov prijedlog. Prije deset dana predali su Županiji kompletnu dokumentaciju o osnivanju savjeta za sigurnost prometa zajedno s prijedlogom četverogodišnjeg programa rada koji poseban naglasak daje na edukaciju mladih. Odgovor još čekaju.

Sramotne presude za djecu bogatih

- Povjerenje u pravosudni sustav totalno je izgubljeno kada su u pitanju prometni delikti. Razlog su sramotne presude pojedinih sudaca i sudskih vijeća, pogotovo kad su u pitanju djeca bogatih. Problem je i u nedorečenosti članka 272. Kaznenog zakona koji propisuje kazne zatvora od jedne do deset godina, ali odredbe tog članka nisu stupnjevane te svaki sudac može proizvoljno odrediti kaznu, čak i izvan postojeće sudske prakse, a da ona ipak bude u skladu sa zakonom. Nije nam jasno zašto se štite prometni kriminalci. Nitko ne nadzire rad sudaca koji često godinama ne donose presude, veli Čelica.

Njegova je obitelj svu nepravdu suda osjetila na vlastitoj koži. Nakon pogibije kćeri Jasmine, koja je stradala na pješačkom prijelazu u Zagrebu, na prvo ročište čekali su godinu i pol dana da bi na kraju vozač Marko Leko, pripadnik zlatne mladeži, bio kažnjen samo s godinu dana uvjetno, iako mu je u potpunosti dokazana krivica, a i sam ju je priznao.

- Suci su izgubili sve kriterije i narušili sustav vrijednosti, a dokaz tome su presude poput one kada je za tri stabljike marihuane za vlastite potrebe mladi muzičar dobio dvije godine zatvora, otac koji je provalio u apoteku da bi uzeo hranu i lijekove za svoje dijete dobio je dvije godine uvjetno, dok zbog grubog kršenja postojećih prometnih propisa i zakona i oduzimanja ljudskog života vozači prolaze samo s uvjetnim kaznama. To je pokazatelj koliko ljudski život vrijedi u očima takvih sudaca. Očito ništa. Pitanje je bi li takve presude donosili da su stradala njihova djeca, zaključuje Čelica.
 

Vodeći skijaš Svjetskog kupa Ivica Kostelić zauzeo je peto mjesto na superkombinaciji u bugarskom zimovalištu Banskom i povećao svoje vodstvo u borbi za veliki Kristalni globus.

U prvoj muškoj kombinacijskoj utrci Svjetskog kupa uopće u Bugarskoj Kostelić je odlično odradio izuzetno dugu slalomsku vožnju ou kojoj je bio četvrti, a mjesto na postolju uzela mu je pogreška u samoj završnici superveleslaloma.

Kostelić je za pobjednikom Talijanom Christophom Innerhoferom zaostao 55 stotinki, drugi je bio Nijemac Felix Neureuther sa samo stotinkom sporijim vremenom od Talijana, a treći Francuz Thom Mermilod Blondin (+0.33).

Natko Zrnčić-Dim je nakon pete pozicije nakon slaloma s puno pogrešaka odradio superveleslaolom te je zauzeo 15. mjesto sa zaostatkom od 2,07 sekundi.

Ivica Kostelić je već ranije osigurao pobjedu u kombinaciji Svjetskog kupa, a s novih 45 bodova iz Banskog sada je u ukupnom poretku na 1294 boda. Kako u Bansko nije došao nitko od njegovih najbližih pratitelja, Kostelić ima 569 bodova više od Švicarca Cuchea, te 581 više od Svindala. U nedjelju se u Banskom vozi slalom.

Branimir S. iz Pule (podaci poznati redakciji) ostao je neugodno iznenađen kad je prije dva tjedna otišao do bankomata podići naknadu za nezaposlene, a bankomat mu je pojeo karticu. Odlaskom u banku kako bi prijavio slučaj saznao je da mu je račun blokiran zbog rješenja Financijske agencije, koja je od 1. siječnja ove godine preuzela od banaka postupak provođenja ovrha.

Iako naknade za nezaposlene ne smiju biti predmetom ovrhe kao ni ostale socijalne pomoći, do novca nužnog za život još uvijek nije uspio doći.

- Nisam ni slutio da imam blokiran račun, nikakvu obavijest o ovrsi nisam dobio. Smjesta sam otišao u banku gdje su mi rekli da ne mogu podići svoj novac. Uputili su me u Finu i od tada, zadnjih 14 dana, svakodnevno me šeću iz banke u Finu i nazad, jer svatko od njih smatra da je odgovornost na onom drugom. Naknada biroa od 1.600 kuna su mi jedina primanja. Podstanar sam, imam suprugu i dvoje male djece, kćerkicu od 20 mjeseci i tromjesečnog sina, potužio se naš sugovornik.

Prvo je dokazao porijeklo novca rješenjem Zavoda na zapošljavanje koje je odnio u banku i Finu. U Fini je zatim ispunio obrazac za otvaranje posebnog računa, nakon čega je s odobrenjem otišao u banku i kad je već mislio da će mu novac biti prebačen na novi račun, započele su administrativne zavrzlame.

- Otada ih ganjam da mi vrate novac. U Fini vele da sve ovisi o dobroj volji banke da prebace novac, a u banci kažu da oni novac ne mogu zakonski isplatiti bez naloga Fine. Vele da procedura traje minutu-dvije, ali do naknade još uvijek nisam došao. Daljnje uplate će mi stizati na poseban račun, ali za sljedeću naknadu moram čekati početak mjeseca. U međuvremenu moja obitelj i ja ne znamo kako dalje bez 1.600 kuna koje ne možemo nikako podići. Ovim novim ovršnim zakonom država je građane dovela u još veću bijedu i jad, ispričao nam je ovaj Puljanin.

Naš sugovornik strahuje da će banka, ukoliko naknadu ne podigne u određenom roku, sredstva vratiti uplatitelju, jer veli da se to događa. U ovom slučaju novac bi bio uplaćen u državnu blagajnu čime bi on ostao bez prava na naknadu jer bi se tretirao kao da je pronašao posao.

- Želio sam saznati tko je pokrenuo ovrhu, ali su mi u Fini kazali da ti podaci, koji stanu na jedan list papira, koštaju 40 kuna. Odbio sam jer smatram apsurdnim da kao nezaposlena osoba, kojoj je račun k tome blokiran, moram platiti da vidim tko mi ga je zablokirao, napominje naš sugovornik.

Ovrha je pokrenuta zbog obrta koji je Branimir S. zatvorio još 2005. godine. Smatra da je došlo do propusta ureda za gospodarstvo koji je nalog za zatvaranje tek sada proslijedio. Podnio je dokumente u Poreznu upravu te vjeruje da će rješenje o ovrsi koja iznosi 150.000 kuna biti anulirano.

Ističe da je tijekom ova dva tjedna čekanja pred šalterima banaka i Fine upoznao mnoge građane koji prolaze sličnu kalvariju jer im je račun blokiran iako su, poput njega, korisnici socijalnih primanja na kojima se ovrha ne bi smjela provoditi.

- Neki roditelji ne mogu do porodiljnih naknada, dječjih doplataka, minimalnog iznosa plaće koji također ne smiju biti pod ovrhom. Mnogo je i umirovljenika koji su zbog blokiranog računa ostali bez svojih mizernih penzija, veli Branimir. Stoga je o svemu e-mailom obavijestio saborske zastupnike kako bi promijenili novi Zakon o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, koji očito ima previše propusta zbog kojih ispaštaju brojni građani.

" U Fini vele da sve ovisi o dobroj volji banke da prebace novac, a u banci kažu da oni novac ne mogu zakonski isplatiti bez naloga Fine. Neki roditelji ne mogu do porodiljnih naknada, dječjih doplataka, minimalnog iznosa plaće koji također ne smiju biti pod ovrhom."

'Budući da vlada koja vodi zemlju više ne predstavlja građane, te svojim svakodnevnim odlukama otežava život građana, te vodi zemlju u gospodarsko rasulo, smatram nužnim pozvati sve ljude na rušenje ove vlade', piše u pozivu za prosvjed pred Banskim dvorima.

Naime, internetskim prostorom mailovima kruži poziv na prosvjed za rušenje Vlade Jadranke Kosor, koji međutim nije potpisan niti je jasno tko ga organizira. Prosvjed je najavljen za utorak 22. veljače u 13 sati na Markovom trgu, javlja net.hr.

Nepoznati organizator prosvjeda u mailu ističe kako vjeruje da građani nemaju što za izgubiti jer gore od ovoga ne može biti.

"Svakoga dana 500 ljudi ostaje bez posla, a oni nam se smiju i rugaju. Građani su na koljenima, banke svakoga dana oduzimaju domove, te zapljenjuju plaće i mirovine. Nelikvidnost je rekordna, pravne osobe (poduzeća) više ne mogu poslovati. Pronaći posao postala je nemoguća misija. 30.000 mladih ljudi sa diplomom je nezaposleno, a ista sudbina čeka i ostale koji će uskoro završiti svoje školovanje. HRT kao javni medij više ne postoji, sve se cenzurira", ističe nepoznati pošiljatelj maila.

Naglašava i kako prosvjed nije političko pitanje, nego pitanje opstanka naše zemlje i svih ljudi koji u njoj žive, piše net.hr.

"Stavljeni smo pred zid, nalazimo se u kutu i ako uskoro nešto ne napravimo sljedi nam uspostava dužničkog ropstva, uvođenje novih poreza i harača te konačni obračun sa srednjom klasom. Istom onom koju se sustavno uništava i izrabljuje u interesu političkih i financijskih elita", zaključuje se u anonimnom elektronskom pismu.

Prije dva mjeseca primljena je u losanđelesku bolnicu Cedars Sinai radi liječenja od kongestivne bolesti srca, od koje je jutros i preminula

Istarska policija je u suradnji s riječkim odjelom PNUSKOK-a razotkrila skupinu od šest osoba od kojih su petorica iz Poreča i jedan s državljanstvom Srbije i Slovenije, zbog pucnjave kod kasina Zephyr u Plovaniji prošle godine u lipnju.

Među njima je i 26-godišnji M. B. iz Poreča, odgovoran za provaljivanje u bankomate u Tinjanu i Svetom Lovreču u siječnju i veljači ove godine, koji je bio u bijegu. Policija je nakon dovršenog dijela istraživanja istražnom sucu Županijskog suda u Puli u petak privela četiri osobe.

Naime, 33-godišnji Porečan, osumnjičen za pokušaj ubojstva i dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom na parkiralištu kasina Zephyr u Plovaniji, nalazi se na odsluženju zatvorske kazne u Austriji, dok je 42-godišnjak, državljanin Srbije i Slovenije, u bijegu te policija za njim još traga. Policija nije htjela otkriti inicijale niti pojedinosti jer istraga još nije dovršena.

Bujska i porečka policija je utvrdila da je 33-godišnjak iz Poreča 4. lipnja prošle godine oko 22 sata na parkiralištu spomenutog kasina ispalio nekoliko hitaca prema 33-godišnjaku iz Zagreba. Uslijed pucnjave oštećen je automobil u kojem se Zagrepčanin nalazio te stakla na kasinu.

Sporni pištolj je 33-godišnjak dao na čuvanje 31-godišnjaku iz Poreča čime je potonji počinio kazneno djelo pomoći počinitelju nakon izvršenja kaznenog djela. Utvrđeno je i da je spomenuta šestorka u studenom pretprošle godine te u srpnju, kolovozu i rujnu prošle provalila u pet obiteljskih kuća i poslovni prostor na području Poreča i Pazina te ukrala zlatninu, dragocjene satove, oružje, tehničku opremu te skuplje odjevne predmete.

Podsjetimo da u pucnjavi ispred kasina u Plovaniji nitko nije ozlijeđen, već je oštećen mercedes i staklene stijene kasina. Prema neslužbenim informacijama, Porečan je tada pucao prema Gjinu Zallaju (48) iz Umaga i Danijelu Čibariću (33) iz Portoroža. U vatrenom okršaju ispaljeno je više hitaca. Čibarić je poznat po ucjeni slovenskog tajkuna Rajka Horvatiča.

Pljačka bankomata je krajem siječnja i početkom veljače odjeknula u hrvatskim medijima, a istoga dana nakon pljačke u Svetom Lovreču policija je uhitila trojicu učesnika, a dva dana kasnije još dvojicu. Tada je policiji pobjegao šesti pripadnik grupe pljačkaša, M. B. (26) iz Poreča, za kojim je tragala desetak dana.

Smiju li prodavačice u dućanima kupcima raditi sendviče ili ne? I dok se, prema nedavnim medijskim natpisima, institucije isprva nisu mogle dogovoriti oko toga, kao ni oko toga u čiju to točno nadležnost spada, mi smo u pulskim trgovinama tražili i bez problema dobili složeni sendvič!

Doduše, iako je u velikim marketima pravljenje sendviča odavno izumrlo, male gradske trgovine i dalje izlaze kupcima ususret te im po nekoliko deka mortadela, parizera i gaude bez problema slažu u kvarat ili pol štruce kruha.

U razgovoru s prodavačicama, koje nisu bile voljne predstavljati se, doznali smo da su sve o ovoj priči već čule - no tek iz novina i televizije. Nikakve službene upute ni zabrane o slaganju sendviča nisu dobile, niti od inspekcija niti od uprava, a mišljenja su im bila gotovo unificirana - pa zašto ne bismo napravile čovjeku sendvič ako nas zamoli, upitale su se, uz riječi da bi ih netko, da to odbiju, mogao proglasiti neljubaznima.

Prodavačica Luana o takvom zakonu nije znala ništa, iako veli da je sve tečajeve iz HACCAP-a prošla. - Ovdje prodajemo većinom već gotove sendviče koje ujutro radimo. Imamo rukavice, hvataljke, ništa se ne dira rukama, a svaki sendvič ima uredno istaknutu deklaraciju i cijenu, veli Luana i dodaje da u cijeloj priči ne vidi ništa sporno.

Poslovotkinju jednog većeg dućana u samom centru grada na zavrzlame oko sendviča upozorili su sami kupci.- Ma odakle to da ne smijemo raditi panine? Kako je krenulo još malo pa nam neće dati ni delati. Svemu udovoljavamo i stalno nešto novo smišljaju; imamo rukavice, kape, peremo ruke, navela je protestirajući što nitko ne postavlja pitanje o raznoraznim fast foodovima u kojima se hrana, po njezinom mišljenju, priprema u lošim uvjetima.

Kako nam vele prodavačice ovog pulskog dućana, dnevno prodaju od sto do dvjesto sendviča, što gotovih što onih koje same pripreme na zahtjev kupca. I dok smo pričali, prodavačicu je kupac zamolio da mu izrezanu salamu ubaci u kruh, ne vjerujući o čemu govorimo.

Od Jelene Burić, Puljankine direktorice maloprodaje, doznajemo da prodavačice njihovih dućana na zahtjev kupaca slažu sendviče te u tome ne vidi ništa sporno.

- To je usluga koju odavno pružamo, ne reklamiramo je kao takvu, ne naplaćujemo, to je nešto što činimo na zahtjev kupca i smatram da se to ničim ne kosi sa Zakonom o hrani na koji se neki pozivaju, a koji je na snazi još od 2007. godine, veli Burić. Dodaje da se pritom poštuju sva načela HACCAP-a. Prodavačice imaju kape, rukavice, hvataljke za salamu i umivaonike u kojima mogu oprati ruke.

Naglašava da "Posebne uzance u trgovini na malo" iz 1995. u jednom od svojih članaka ionako propisuju da je svaki trgovac, na zahtjev kupca, dužan obaviti posebno pakiranje kupljene robe. To bi se u ovom slučaju moglo tumačiti na način da se salama i sir pakiraju unutar kruha.

- Riječ je o proizvodima koje bismo ionako prodali, pa smatram da doista nije bitno nalazi li se salama pri plaćanju unutar ili izvan panina, veli Burić.

Inače, cijela medijska halabuka oko sendviča započela je krajem prošlog tjedna kada je na jednoj opatijskoj trgovini osvanuo natpis "Dragi kupci, na snagu je stupio novi zakon o zabrani pripremanja sendviča. Kazna i za prodavača i za kupca iznosi 5.000 kuna. Hvala na razumijevanju", a koji je prenio Novi list. Na to se uprava dućana navodno odlučila nakon što je sanitarni inspektor u jednom dalmatinskom gradu kaznio prodavačicu - jer je radila sendvič.

Ipak, hrabre opatijske prodavačice odlučile su i dalje svojim klijentima praviti "najskuplji sendvič na svijetu" te je natpis ubrzo skinut s vrata, a u tome su ih podržali i sami kupci. (B. PETROVIĆ)

Zakon o trgovini: Trgovac može dodatno obrađivati hranu
Pretragom interneta pronašli smo Zakon o trgovini iz 2008. godine kojim se propisuje da "trgovac može u svojoj prodavaonici dodatno obrađivati hranu tako da bude primjerena za uporabu". Prema istom zakonua trgovac potrošačima ne smije omogućiti konzumaciju hrane ili pića u prodavaonici, ali su u prodavaonici ili ispred nje dopuštene besplatne degustacije pojedinih vrsta robe.
Dakle, ispada da se sendviči u trgovinama ipak mogu raditi. Bitno je da ih počnete jesti kada prođete blagajnu! Ukoliko netko ne protumači zakon drugačije.

U prometnoj nesreći koja se u subotu oko 8.30 sati dogodila u Bujićima kraj Poreča dvije osobe su lakše ozlijeđene u sudaru dva automobila.

Nesreća se dogodila kada je vozač renault lagune pulskih oznaka, 34-godišnji R. Š. iz Hvara, zbog brzine prednjim dijelom vozila udario u stražnji dio opel corse kojom je upravljala 57-godišnja Lj. L. iz Bujići.

Auta su se kretala u istom smjeru, a uslijed sudara ozlijeđen je suvozač u laguni, 53-godišnji B. R. iz Ladrovići, i vozačica corse. Porečka policija je utvrdila da nitko od sudionika nije bio pod utjecajem alkohola.

Ukradeno je 20-ak predmeta, točnije osam iz prapovijesnog doba, dva iz srednjeg vijeka, i desetak predmeta iz razdoblja antike, rekao nam je ravnatelj Arheološkog muzeja Istre Darko Komšo.

- Kolege sada pregledavaju dokumentaciju. Materijalna šteta nije velika jer zgrada sama po sebi nema uvjeta za čuvanje predmeta velike materijalne vrijednosti. No, vrijednost tih predmeta u smislu kulturnog i arheološkog dobra je izuzetno velika.

Zbirka se na tom području nalazi od 1983. godine i baš smo imali u planu postavu obnoviti i osuvremeniti, odnosno postaviti nove panoe i maknuti neke predmete. Imali smo devastacija u Nezakciju, krao se i alat, ali nikada do sada nije ukradeno kulturno dobro. Lopov na ukradenim predmetima neće ništa zaraditi, odnosno može si samo zakomplicirati život. Ovo je čin čistog vandalizma i obijesti, i nadam se da će policija vrlo brzo pronaći počinitelje i vratiti predmete, rekao je Komšo.

U noći sa srijede na četvrtak policijski službenici uočili su dvije nepoznate osobe kako preskaču ogradu poduzeća „Metis“, ali su se, kad su zamijetili policiju, počinitelji dali u bijeg. Daljnjim radom policije na terenu počinitelji su pronađeni, pa je utvrđeno da se radi o 31-godišnjaku iz Pule i 25-godišnjaku iz Galižane. Provedenim kriminalističkim istraživanjem utvrđeno je postojanje osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo teške krađe u pokušaju.

Poznati hrvatski glumac preminuo je od posljedica jakog moždanog udara jutros u 4 sata i 40 minuta u zagrebačkoj Vinogradskoj bolnici, piše  Večernji list
 

S velikom boli u srcu javljamo da nas je danas ujutro napustio naš dragi prijatelj, kolega i veliki glumac Predrag Vušović, stoji u priopćenju kazališta Gavella.

''Krvarenje mozga bilo je preveliko, pacijent je od nedjelje bio u dubokoj komi, živio je na aparatima. Nažalost, preminuo je jer su ozljede mozga bile prevelike'', rekao je zamjenik ravnatelja bolnice Goran Rojić za Večernji list.

Pređo je doživio moždani udar ove nedjelje te je hospitaliziran u bolnici Sestara milosrdnica. Jedan od njegovih najvećih poroka bio je alkohol, zbog čega je 2006. zamalo umro od unutarnjeg krvarenja. No, čim se oporavio vratio se lošim navikama. Bolovao je od ciroze jetre i hepatitisa C.

Predrag Vušović bit će pokopan u Dubrovniku, a komemoracija će se održati u ponedjeljak, 21. veljače u 11 sati u GDK Gavella.

Našim je gledateljima najpoznatiji po ulogama Gazde u sitcomu Bitange i princeze, kao Dida u seriji Odmori se, zaslužio si, te kao Pero u seriji Stipe u gostima.

Jedan galerist iz Beča navodno zna kako je slika 'Mala Markiza' Vlahe Bukovca završila u rukama bivšeg premijera Sanadera. Sliku su kupila šestorica galerista iz Zagreba, Beča i Bruggesa u Pragu 2002. godine. Jutarnjem listu su dotični galeristi rekli kako nisu bili tamo, a Damir Grubić, vlasnik galerije Grubić, rekao je kako je istina da su kupili sliku. Dodaje kako ne zna tko ju je prodao Sanaderu. Sliku je formalno kupio kolekcionar Darko Laub koji živi u Beču. Policija još uvijek traži pet umjetničkih djela "Šumu u Fontainebleau", "Portret gospođe Mournier", "Malu markizu", "Opravljanje mreže" te "Zavist ubija pravednost III.".

Brojnim će se događanjima proslaviti Hajdukov 100. rođendan, vrlo bogat program priprema novoosnovani Organizacijski odbor. Već je najavljena mogućnost dolaska europskog prvaka Barcelone, taj bi se spektakl tijekom ljeta 2011. godine trebao prirediti na Poljudu.

Stoti rođendan zamišljen je kao Hajdukova godina s nizom događanja sve do 13. veljače 2012. kad će se na Poljudu odigrati velika humanitarna utakmica. Službeni početak, odnosno uvod u proslavu, bit će već 3. svibnja ove godine promocijom knjige Jurice Gizdića "Tijardovićeva Kraljica lopte Hajduku".

- Središnji događaj proslave je 12. i 13. veljače iduće godine, kad će biti održana svečana akademija (subota) uz nazočnost uvaženih gostiju iz Hrvatske,te iz Fife i Uefe. Na svečanoj akademiji će se dijeliti priznanja igračima, trenerima i ostalim “funkcionerima” Hajduka koji su ostavili najdublji trag u povijesti Kluba – kazao je tajnik Organizacijskog odbora Ivan Kraljević.

Planirano je niz promocija, izložbi, kazališnih predstava, pučkih zabava. Odigrat će se turniri veterana, malonogometni turniri…

Nedjelja 13. veljače, rođendan Hajduka, započet će svečanom svetom misom, a popodne će biti upriličena parada u kojoj će sudjelovati svi živući igrači Hajduka. Nakon parade će biti odigrana utakmica s praškom Slavijom, a za navečer je predviđena pučka bijela noć. Sve će biti zaključeno veličanstvenim vatrometom. Utakmica sa Slavijom trebala bi biti odigrana i u Pragu.

Promocija jubilarnog dresa u kojem će Hajduk igrati u službenim utakmicama bit će upriličena prije početka nove sezone, a od zanimljivijih informacija koje se već sada mogu podijeliti s javnosti svakako je i podatak da je osim Organizacijskog formiran je i Počasni odbor proslave 100 godina Hajduka.

Uskoro će se u javnost izaći s novim, detaljnijim planom velike proslave koja nas uskoro očekuje.

ZAGREB - Vlada priprema zaokret u dosadašnjoj politici privlačenja ulaganja u hrvatsko gospodarstvo. Novi cilj Banskih dvora glasi: želimo privući što je moguće više investicija u tehnološki sektor, a voljeli bismo da u Hrvatsku dođu i jake i velike kompanije iz IT sektora, poput Googlea i drugih. Tu nam je informaciju potvrdilo nekoliko sugovornika iz Vladinih krugova, među kojima je i novi potpredsjednik Vlade za investicije Domagoj Ivan Milošević. Namjera je novog ekonomskog tima premijerke Jadranke Kosor u Hrvatsku dovesti što je moguće više kompanija iz IT sektora, koje su nas dosad zaobilazile u širokom luku, ulazeći na europsko tržište uglavnom preko Irske. Ishodište za regiju - Želimo poticati ulaganja u sektor visokih tehnologija, jer je to grana u kojoj vidimo budućnost - ističe Milošević, koji vjeruje da bi Hrvatska, ostvare li se planovi Banskih dvora, mogla postati ishodište velikih IT kompanija barem za regiju europskog jugoistoka, ako ne i šire. Po novom, država bi posebno poticala investicije u tehnološko-inovacijske aktivnosti, po kojima Hrvatska gotovo da je priljepljena za europsko dno. To potvrđuju i podaci Eurostata, koji pokazuju da se za te svrhe u Hrvatskoj 2009. izdvajalo samo 0,84 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je prosjek na razini EU 2,01 posto. Štoviše, u pojedinim članicama Unije, poput Danske, Švedske ili Finske, ulaganja u istraživanje i razvoj u kriznoj 2009. premašila su tri posto BDP-a, što je i cilj EU u cjelini. Investicije u IT sektor zapošljavaju visokoobrazovanu radnu snagu i znatno podižu konkurentnost gospodarstva. Stoga bi se izmjenama Zakona o poticanju ulaganja, koji je na snazi od 2007., investitorima koji ovdje ulože novac u visoke tehnologije omogućilo bi da pravo na povlastice ostvare po ‘labavijim’ uvjetima od drugih ulagača. Tako, primjerice, ulagač koji u Hrvatskoj u proizvodnju u IT sektoru uloži 10 milijuna eura, više neće morati otvoriti 75 novih radnih mjesta, kako bi ostvario pravo na oslobađanje od plaćanja poreza na dobit tijekom razdoblja od 10 godina. Za legalno neplaćanje poreza na dobit tijekom cijelog desetljeća ubuduće bi mu bilo dovoljno da zaposli 50 ljudi. Odrediti strategiju Izmjene Zakona o poticanju ulaganja pred Vladom bi se trebale naći najkasnije početkom travnja. - Najavu poticanja ulaganja u IT sektor valja pozdraviti, jer bi država konačno trebala odrediti strateške grane u koja želi privući ulaganja. No, da bismo privukli ulaganja treba promijeniti fiskalnu politiku i potpore koje se daju ‘gubitašima’ preusmjeriti u tvrtke koje pokreću proizvodnju i otvaraju radna mjesta - ističe Zdeslav Šantić, makroekonomist SG Splitske banke.

Porezne povlastice ‘razbacane’ po zakonima

Velik problem u privlačenju ulaganja ostaje i razbacanost poreznih povlastica kroz brojne propise. One nisu definirane samo Zakonom o poticanju ulaganja, nego i propisima o područjima posebne državne skrbi i brdsko-planinskim područjima, kao i drugim zakonima. Druge tranzicijske zemlje, koje sunam konkurenti u borbi za ulagače, to su radile drukčije, pa su sve poticaje zapisale na jednom mjestu. Problem su i brojna neporezna davanja, na državno i na lokalnoj razini, a njih brojni ulagači ističu kao jednu od najvećih prepreka poslovnim aktivnostima. - Ulaganja su kao santa leda: jedna je trećina - a to su zakoni - vani, no dvije trećine su ispod površine, a to je primjena - upozorava jedan stručnjak za ulaganja.

Ambiciozna premijerkina najava o radnom angažiranju 150 tisuća nezaposlenih naišla je na podsmjeh i nerazumijevanje među stručnjacima i ljudima koji se bave nezaposlenošću. Hrvatski zavod za zapošljavanje dobio je ove godine 171 milijun kuna za 12 različitih mjera iz njihova programa aktivne politike, kojima će obuhvatiti približno 10 tisuća nezaposlenih! Rast na razinu prije krize Daleko je to od premijerkine brojke od 150 tisuća, koja se prema tumačenjima iz Vlade, temelji na mjerama koje provodi tridesetak različitih državnih institucija. U Vladi su se donekle povukli objašnjavajući da je premijerka rekla da bi se ovim mjerama moglo, a ne da će se i sa sigurnošću zaposliti 150.000 osoba. Mladen Pavić, glasnogovornik Vlade, objašnjava da je i lani na burzi prvi posao našlo 147.000 osoba. Sindikalac Ozren Matijašević komentira da bi bio presretan da se Vladina najava ostvari, ali “preoptimistično je to i nerealno”. Teo Matković, stručnjak za tržište rada, objašnjava da bi aktiviranje 150 tisuća radnika značilo rast zaposlenosti od pet posto i povratak na razinu koja je dostignuta neposredno prije krize. – Zvuči vrlo ambiciozno. Europske zemlje koje su u vrijeme visoke nezaposlenosti 1990-ih trošile i više od jedan posto BDP-a na aktivne politike zapošljavanja nisu uspijevale napraviti tako snažan preokret. Europa mnogo opreznija Većina europskih zemalja u proteklih je petnaestak godina uspjela aktivirati znatan dio radnog kontingenta, ali je taj rast bio kontinuiran i vrlo polagan. Hrvatska to nije uspjela – kaže Matković. – Bilo bi dobro kada bi se ovakve najave operacionalizirale, tako da ih se na kraju godine može provjeriti – kaže Danijel Nestić, analitičar Ekonomskog instituta, institucije koja procjenjuje da će ovo proljeće broj nezaposlenih skočiti na 350 tisuća. Vlada je bila puno opreznija u planovima koje je, unutar PEP-a, dostavila Europskoj komisiji, gdje je najavila povećanje zaposlenosti od "samo" 0,6 posto, odnosno 10 tisuća do kraja ove godine i 20 tisuća do kraja 2012. godine. Zavod za zapošljavanje objavio je u petak na svojim internetskim stranicama ovogodišnji plan zapošljavanja te pozvao poslodavce da im se jave sa svojim ponudama. Sudeći prema prijašnjim godinama, zainteresirani bi to trebali učiniti što prije, jer su i lani i preklani sva sredstva iz pripremljenih programa potrošena u prva tri mjeseca njihove primjene. Uz već poznate mjere, prvi put se ove godine nudi i mogućnost rada na "dijeljenom radnom mjestu" pa će država omogućiti poslodavcima da na jednom radnom mjestu zaposle više radnika na nekoliko sati. Davat će se i subvencije za zamjenske radnike onima koje poslodavac pošalje na dodatno obrazovanje. Korigiran je i plan sufinanciranja skraćenog radnog tjedna pa će po novome novac za kraći radni dan ići direktno radniku, a ne poslodavcu.

Stopa nezaposlenosti od 18,8 posto gurnula je Hrvatsku na sam vrh UN-ove ljestvice zemalja koje su u 2010 muku mučile s ovim problemom. Naime, po broju nezaposlenih našli smo se na drugom mjestu odmah iza Južnoafričke republike. Uzrok ovolikoj stopi nezaposlenosti, navodi Busniess insider, su propale inicijative Vlade, ali i činjenica da je u 2009. godini i lani posao izgubilo čak 141 tisuću Hrvata. U izvješću također stoji da sada Vlada problem nastoji riješiti pokretanjem investicijskih programa. Inače, prema UN-ovom izvještaju u 2010. godini je u Svijetu 205 milijuna ljudi bilo bez posla zbog čega je ekonomski razvoj i u ovoj godini nesiguran. Također se navodi da se tržišta rada u Europi, Africi i Južnoj Americi bore za oporavak od velike financijske krize iz 2008. godine, no ističu UN-ovi stručnjaci, brine činjenica što je nezaposlenost mlađih ljudi onih do 25 godina na rekordnoj razini od 21 posto. Među deset najgorih na neslavnoj UN-ovoj ljestvici uz Hrvatsku i Južnu Afriku su se smjestile Litva, Latvija, Irska, Slovačka, Grčka, Poljska, Kolumbija i Turska.

I Z H R 3.0 - PODUZETNI PROJEKT

DOBIVATE ŠTO DRUGDJE NE MOŽETE NI KUPITI

ŠTO SVE DOBIVAM?

1. DOMENU 90-219kn / godišnje vrijednosti
2. BIZNIS WEB PROSTOR 1688kn / godišnje vrijednosti
3. MEGA CMS PORTAL 150 000kn tržišne vrijednosti (primjer portala: www.izhr.net)
4. SEO BIZNIS MARKETING 1500kn / mjesečne vrijednosti
5. EDUKACIJA, SAVJETI... neprocjenjivo

CILJEVI PROJEKTA:

• Edukacija
• Informiranje
• Kreiranje novih vrijednosti
• Novo poduzetništvo
• Power to the People (ili Uzmi stvar u svoje ruke)

Projekt je besplatan. Nije potrebno ništa plaćati za sudjelovanje u IZHR projektu. Dapače, sudjelovanjem u projektu može se na razne načine ostvariti i financijska dobit koja najviše ovisi o Vašem trudu i zalaganju. No već i osobe koje su prošle na natječaju za voditelja portala su ostvarile dobit.

Pitate se kako?

Osobe koje prođu na natječaju postaju dio IZHR projekta i time dobivaju web prostor u vrijednosti 1688 kn, CMS portal u vrijednosti 150 000 kn i marketing u vrijednosti 1500 kn mjesečno. To znači da za sami početak dobivate ili ćete uštedjeti oko 155 000 kn. Također, sve potrebne alate za sudjelovanje u projektu dobivate besplatno.

IZHR projekt nema fiksno određen vremenski interval. Pošto živimo u informacijsko doba gdje je potrebno konstantno učiti da bi ostali konkurentni na tržištu tako je zamišljen i ovaj projekt.

IZHR projekt je u cijelosti financiran iz proračuna www.wmd.hr

Više o cijelom projektu možete saznati na www.wmd.hr/izhr/

Dvije žene poginule su u frontalnom sudaru na Ljubljanskoj aveniji kod City Centra u Zagrebu nekoliko minuta prije 6 sati.

Kako se neslužbeno doznaje radi se o vozačici Opel Corse i suvozačici iz Dacije Logan. Ne zna se ima li još ozlijeđenih te tko je vozio Daciju. Navodno je za prometnu nesreću kriva vozačica Opela koja je ušla u krivi smjer.

Zbog očevida je promet bio otežan Ljubljanskom do 8 sati, kad su je opet otvorili za promet.

Obitelj dječaka kojeg su zlostavljali u školi u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji odlučila je od uprave škole zatražiti milijun kuna odštete, piše Večernji list.

Ako ne dođe do realizacije potraživanja mirnim putem roditelji dječaka najavljuju privatnu tužbu. Neovisno o odštetnom zahtjevu roditelji su odlučili i podnijeti kaznene prijave protiv odgovornih za sprečavanje i neispunjavanje mjera za zaštitu djeteta. Tako će prijave Državnom odvjetništvu podnijeti protiv umirovljenog ravnatelja škole, pedagoginje, defektologinje te triju razrednica.

Dječaka su, podsjetimo, kolege u razredu vrijeđali, pljuvali mu u kapu, podmetali mu razne smicalice te su to sve snimili i objavili na internetu. Nakon što su se snimke pojavile na internetu u školu je stigla i prosvjetna inspekcija. Ona je utvrdila nedostatke u radu škole te da nisu poštovane mjere koje je škola bila dužna provoditi da bi se nasilje suzbilo.

No isto tako je utvrdila da škola nije ignorirala probleme no da ih je pokušala riješiti na svoj način. Zlostavljani dječak je premješten u drugo odjeljenje.

Izložbe i promocijske najave su jedno, a stvarni dojam nešto sasvim drugo. Iskustvo i oduševljenje vožnjom, nakon što smo prvi testirali još nedovršeni konceptni prototip XD-a, prvog posve hrvatskog električnog automobila kreacije dizajnera Igora Jurića, a izrađenoga u zagrebačkoj tvrtki Dok-Ing, kao da je bilo zarazno.

Priča sa sretnim krajem
– Što sad? – pitanje je koje se nameće svima u nas, nenaviklima posljednjih godina na bilo kakve dobre vijesti iz gospodarstva.

Energetski stručnjak Davor Štern smatra da bi država trebala poduprijeti svaki uspješan i isplativ projekt, pa tako i proizvodnju XD-a. Tome, kaže Štern, treba prethoditi dubinska analiza. Ako se pokaže da automobil može ostvariti uspjeh, potpora takvom projektu u interesu je svih. Štern kaže da mnogi u svijetu dosad nisu uspjeli proizvesti tržišno uspješan električni auto, ali ih u posljednje vrijeme ima nekoliko koji bi mogli uspjeti. Štern napominje da je najprije potrebno istražiti ima li Hrvatska dovoljno električne energije za napajanje tih automobila ako bi se pokrenula masovna proizvodnja. Međutim, priznaje, to bi mogla biti lijepa priča sa sretnim krajem. Na primjer, da se jedno brodogradilište prenamijeni u tvornicu električnih automobila.

Ekološki aktivist Vjeran Piršić kaže nam da osobno poznaje i Igora Jurića i vlasnika Dok-Inga Vjekoslava Majetića, a auto je i uživo vidio. Privlačan je, ali ovoga trenutka država mora brzo i kvalitetno odgovoriti na važno strateško pitanje.

– Proizvodnja električnog automobila i njegovo širenje nesumnjivo zavređuje svaku potporu. Ali to podrazumijeva da će se na štetu nafte trošiti više struje. To je dobro ako se potrošačima pruži ta energija, ali nije svejedno iz kojih izvora. Hoćemo li struju za te automobile proizvoditi u novopodignutim elektranama na ugljen ili čak iz nove nuklearke? – pita se Piršić.

Iznajmljivanje turistima
On se zauzima da se usporedno sa širenjem tih vozila potiče i proizvodnja struje iz obnovljivih izvora.

– Mi bismo prve serije električnih automobila trebali sinergijski povezati s turizmom. Trebalo bi poticati domaće proizvođače fotonaponskih kolektora nove generacije, a turističke organizacije da ih ugrađuju u svoje objekte. Turistima bi električne automobile, posebno na otocima, trebalo iznajmljivati kao najpoželjniji način prijevoza, a ugostitelji bi im trebali spremno nuditi energiju iz svojih priključaka – bez naplate. Bio bi to možda početak kakvog našeg zelenog New Deala. To bi zemlji brzo donijelo turistički prestiž, a počela bi se mijenjati i masovna svijest o vezi potrošnje energije i kvalitete čovjekova okoliša – naglašava Vjeran Piršić.

Vjekoslav Majetić nam je potvrdio da i za XD razvijaju solarne punjače na samom automobilu, a u dodatnoj bi opremi za njega bile i male vjetrenjače, što bi automobilu dalo veću autonomnost.

U Nizozemskoj porezne olakšice i do 6.400 eura, a u nas plaćaju još i veće namete
Za razliku od većine razvijenih zemalja, Hrvatska ni u primisli ne potpomaže kupnju vozila na alternativni pogon. Čak je i autoplin kao ekološki prihvatljivije fosilno gorivo dolaskom Mađara u Inu znatno poskupio, dok se, primjerice, u Italiji i Francuskoj, za registraciju vozila na plin dobije jednokratni poticaj od 750 eura. Ali, Hrvatska ne daje poticaje ni za hibridna vozila (kombinacija klasičnog i pogona na struju).

Najveći poticaj daje Nizozemska, 6400 eura. Belgijci daju olakšicu od 4230 eura, Irska 3794, Grčka 3328 eura, Island 3072, Monako 3000, Španjolska 2500, Francuska 2300, Italija 1808, Slovačka i V. Britanija 1200, Švedska 1000, Austrija 500 eura... Slovenci oslobađaju od plaćanja poreza vlasnike auta koji ispuštaju manje od 115 grama CO2 po kilometru.

U SAD-u kupac hibrida ima olakšicu od 3150 dolara, a Obama je najavio da će od 2012. ona biti 7000 dolara te odobrio kredit od 250,000.000 dolara Tesla Motorsu za razvijanje obiteljskog auta na struju. Paradoksalno, ali u Hrvatskoj vlasnici hibrida plaćaju još i veće namete, jer zbog baterije imaju veću naknadu za zbrinjavanje autodijelova.

HT je odlučio poskupiti cijene razgovora s fiksnih telefona. O tome je obavijestio svoje korisnike letkom uz račune za veljaču. No, u letku tek upućuje svoje korisnike na to da se o novim cjenovnim izmjenama mogu informirati 1. travnja na stranicma HT-a, ili pak u dnevnim novinama – Vjesniku?! I to je sve.

Proceduralna zavrzlama

Pokušali smo doznati o čemu je riječ, a HT-ova služba odnosa s javnošću vrlo je brzo poslala odgovor. Naime, poskupljenje im mora odobriti regulatorna agencija, odnosno Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM). Usto, tvrde oni, u potpunosti poštuju Zakon kada je riječ o obavještavanju korisnika. Cijene će se mijenjati od 1. svibnja, a prvog će travnja svi sve znati i rok od 30 dana bit će ispoštovan.

No, ono što je u slučaju poskupljenja ipak dobra vijest jest da je riječ tek o usklađenju cijena s povećanjem PDV-a, što bi u konačnici trebalo osigurati ‘'sitnije'’ poskupljenje i nije riječ o svim tarifama jer je za neke poskupljenje već ‘'odrađeno'’.

Nije po zakonu

U Udruzi za promicanje prava korisnika elektroničkih komunikacijskih usluga Telekom tvrde da HT nije postupio po zakonu. Telekom je mišljenja da takav postupak T-Coma nije u skladu sa Zakonom o elektroničkim komunikacijama. Naime, članak 24. stavak 7. tog zakona jasno propisuje da operator u slučaju promjene cjenovnih sustava “mora izvijestiti pretplatnika pisanim ili elektroničkim putem o predloženim izmjenama i njegovu pravu na raskid ugovora”. Dakle, po našem mišljenju, T-Com je bio dužan pretplatnike obavijestiti točno koje cjenovne korekcije predlaže te naglasiti kako svaki pretplatnik ima pravo u roku 30 dana od objave novog cjenovnog sustava raskinuti svoj ugovor s T-Comom bez ikakve naknade. Odredba Zakona koja pretplatnicima omogućuje da u ovakvim slučajevima kada operator povećava cijene raskinu ugovor bez obveze plaćanja ikakve odštete operateru, čini nam se dobra prilika za sve korisnike koji bi željeli prijeći nekom drugom operateru da do 30. travnja raskinu ugovor s T-Comom i uslugu ugovore s onim operaterom za kojeg smatraju da im je povoljniji. Ujedno pozivamo stručne službe Hrvatske agencije za poštu i elektroničke komunikacije da provedu stručni nadzor i utvrde je li T-Com postupio sukladno odredbama Zakona ili je povrijedio zakon, za što su propisane kazne do 1,000.000 kuna.

Svrha je izmjena cijena usklađenje cijena paketa i opcija HT-a s novom stopom PDV-a. Promjenom stope PDV-a krajem srpnja prošle godine utvrđeno je kako su cijene određenih javnih govornih usluga HT-a od strane HAKOM-a bile odobrene s uključenim PDV-om od 22 posto, dok su druge bile odobrene u neto iznosu, bez uključene stope PDV-a od 22 posto. Kod onih opcija/paketa kod kojih je odobrenje glasilo na neto iznos, HT je tada primijenio novu stopu PDV-a. S druge strane, kod onih paketa/opcija čije su cijene bile odobrene u bruto iznosu, HT nije smio po istom principu na neto iznos primijeniti novu stopu PDV-a.HT je zatim zatražio izdavanje suglasnosti na neto cijene kako bi mogli primijeniti novu stopu PDV-a.Krajem prošle godine HAKOM je izdao suglasnost na cijene svih paketa i opcija HT-a sa i bez uključene nove stope PDV-a od 23 posto.

Playboyjeva zećica otkrila je da je primila nagradu zato što je s nekim provela noć. Maja Morales (20) u Red Carpetu priznala je da je s nekim spavala samo zbog novca.

 Svojedobno je Anti preko telefona rekla da ima mušteriju te da zato se ne može s njim naći. Njemu to ne smeta jer mu je bitnije da netko svoj posao obavlja što profesionalnije. Starleta smatra da svaki dobar rad treba biti dobro nagrađen. Rekla je da joj je Ante Gotovac (41) solidan ljubavnik, inače ne bi bio u njenom društvu. Maja je izjavila da još nije iskusila grupni seks, a ni Ante ne bi volio još nekog u njihovom krevetu.

- Ne da mi se toliko raditi, pa moram Maju namiriti. Tko će to sve? - kazao je Ante i dodao da je Maja brutalna u krevetu te da mu je bolja od svih prije. Njih dvojie već neko vrijeme žive zajedno, a tijekom vikenda su se navodno posvađali. Maju je policija kasnije zaustavila jer je pijana jurila 220 km na sat bez vozačke dozvole.

Softver-ski firewalli obično štite samo jedno računalo, na koji je instaliran, osim ako drugo računalo dijeli Internet vezu od zaštićenog računala. Firewall može kontrolirati komunikaciju na način da pita korisnika svaki put kada se pokuša uspostaviti vezu.

Ovaj program takođe možete nuditi određeni nivo detekcija upada, dozvoljavajući programu da ukine i blokira vezu ako postoji sumnja da je na djelu pokušaj upada ili napada na računalo.
Za osobne potrebe odnosno za kućne korisnike gašenje svih mrežnih servisa i instaliranje svježih ispravki uglavnom je dovoljno da se osiguraju od vanjskih napada.

Na gornjoj i donjoj slici vidite slikovni prikako kako to u praksi i radi.

Glavni problem je u tome što su instalirani na sistemu koji štite, tako da napadi na sam firewall mogu uticati na sistem i obrnuto:
Umjesto smanjivanja mrežnih servisa, firewall je dodatni servis koji troši sistemske resurse i takođe može biti meta napada.

Ako je računalo napadnuto od strane Spyware ili sličnih programa, oni mogu manipulirati firewallom, zato što rade na istom računalu.

Vrlo često alarmiraju korisnika o napadu kada za to nema potrebe, npr. kada korisnik pokušava uspostaviti vezu na zatvoreni port, ili pogrešno shvaćaju mrežni promet kao napad.
Bez obzira na sve navedeno, firewall daje samo lažni osjećaj sigurnosti, rad na internetu sa Windows operativnim sustavom danas bez ikakve forme firewall-a je izuzetno riskantan.

Sada vrlo mnogo ativirusa daje i firewall zaštitu,no ako se odlučite za pojedinaćnu zaštitu akve vrste možemo preporućiti "Zone Alarm" ili možete pogledati neku od navedenih adresa

Comodo Firewall
Ashampoo FireWall
Outpost Firewall
 

Za diplomu nikada nije kasno i jako sam ponosan na sebe. Bio sam najstariji na tečaju, ali nisu važne godine da nešto naučiš, kazao je Josip Orbanić (79) iz Pule koji je uspješno završio tečaj osnova informatike.

- Imam u svojoj sobi kompjutor, ali nemam internet tako da mi neki 'crv’ ne bi pojeo podatke. Dovoljno mi je što znam na njemu pisati svoje knjige i spremati ih na CD. Kompjuter mi je pomogao da napišem rječnik na istarskom dijalektu s oko 6000 riječi - kaže ponosno Josip.

O  tome da bi unatoč godinama išao na tečaj informatike, nikome od obitelji nije htio govoriti jer kaže nikoga to zanima.

- S kompjuterom sam se susreo tek kad sam otišao u mirovinu. Zakoračio sam u 80-e i mislim da bi svi stari ljudi trebali pokušati raditi na kompjutoru.

Odslušao sam 20 sati tečaja i to je dosta za mene. Ne želim ići dalje - zaključio je Josip.

Na YouTubeu je u srijedu navečer osvanuo video pod nazivom 'Welcome to Križevci' (video je uklonjen) u kojem se gotovo dvije minute redaju snimke nasilja među djecom.

Video je napravljen kao svojevrsna kompilacija najboljih tučnjava školaraca. U prvom kadru dvojica se tuku na školskom igralištu. Jedan od udarca pada na pod, dok mu drugi sjeda na prsa i šamara ga. U drugom kadru učenik 'cipelari' vršnjaka, a u trećem se dvojica dječaka tuku na hodniku škole dok ostali navijaju. Psihologinja u križevačkoj Gimnaziji, Sanela Štubelj šokirana je kako su djeca mogla snimati mobitelom nasilje te onda to postaviti na internet.

Za nju je to, kaže, preverzija.

- Time neki žele steći pozornost, ali na krivi način, zbog kojega svi na snimci mogu imati trajne posljedice - rekla je Štubelj za Večernji list. Korisnik Kristijan1220, koji je postavio video na YouTube, na svom profilu ima još jedan šokantan video pod nazivom 'Zeko puši'. U njemu dječaci muče zeca pokušavajući mu u usta ugurati goruću cigaretu.

Žena (55) u požaru zgrade u Osijeku nagutala se dimaElizabeta B. (55) iz Osijeka nagutala se dima u požaru zgrade u Drinskoj ulici u četvrtak malo iza ponoći.

S ozljedama dišnih kanala hitna ju je odvezla u KBC Osijek gdje su ju zadržali na liječenju. Požar je buknuo u podrumskim prostorijama, a Elizabeta je u to doba spavala. Požar je gasilo 14 vatrogasaca s pet vozila, a vatru su u potpunosti ugasili za pola sata. Izgorjela su tri spremišta u podrumu. Policija još nije pronašla vlasnike tih prostora.

Ovo je u posljednje vrijeme već drugi požar u podrumu u istoj zgradi. U zgradi su vandali i već tri puta zapalili otirače ispred stanova.

Sve žene koje muku muče s bolnim menstruacijama uskoro će moći odahnuti, kažu znanstvenici iz Američkog društva kemičara.

Naime, oni su, kako prenosi Daily Mail, pronašli "čudotvornu" tabletu koja će djelovati kao anestetik i ciljano će otklanjati bol s kojom se milijuni žena susreću prije mjesečnice. Studija, provedena na čak 70 tisuća žena, pokazala je da pilula na kojoj još znanstvenici rade ublažava bolove i PMS pa su žene u kojih je PMS izuzetno izražen, nakon uzimanja pilula priznale da se osjećaju puno bolje i da nisu razdražljive kao inače.

Dismenorrhea, sastojak koji djeluje kao blagi anestetik, još nije službeno odobrila Agenciji za hranu i lijekove pa znanstvenici nastavljaju s istraživanjem i unapređenjem lijeka, koji će, vjeruju, svjetlo dana ugledati 2014.

– Ma što se to ovdje događa – začuđeno su se pitali prolaznici gledajući brojne fotoreportere, kamermane i novinare koji su tijekom današnjeg jutra dežurali pred splitskim rodilištem.

A “to” se dogodilo nešto prije 12 sati. Sretni tata Željko Kerum u nosiljci je iz rodilišta iznio svoga novorođenog sinčića Franu.

Fani bez šminke

Splitskom gradonačelniku i poduzetniku ovo je treće dijete, sina Joška i kćer Nevu dobio je u braku sa suprugom Ankicom, no prvo koje mu je podarila njegova nova izabranica, mlađahna Fani Horvat.

Mladoj majci nisu smetali blicevi, navikla je na pozornost javnosti otkada ju je Kerum “priznao” kao svoju novu djevojku. No, za razliku od dosadašnjih pojavljivanja sa svojim Željkom, jučer nije bila našminkana. Odjenula je zato modernu strech sivu haljinu te crne kožne čizme s visokim sarama. I, naravno, kao svaka prava Splićanka, velike crne naočale. Uostalom, Fani je sada “prva dama” Splita.

A Željko je veselje pokazao crvenom kravatom. Nije bio raspoložen za davanje izjava, a tek jednu riječ prozborila je baka Anita Horvat.

– Super – odgovorila je na pitanje kako se osjeća.

Obitelj na okupu

Za upravljač Kerumova BMW-a “sedmice” sjeo je Fanin brat, Franin ujak Saša, Anita je bila suvozačica, a sretni roditelji i dječak smjestili su se na stražnje sjedište. Uputili su se ka Kerumovoj novoj vili na Mejama, gdje se napokon na okupu našla cijela obitelj.

Navodno će im neko vrijeme društvo praviti i Anita, pomoći će svojoj kćerki Fani brinuti se za dijete. Kuća je velika, mjesta ima. Valja vidjeti kako će se Kerum slagati s punicom.

Mobilni internet drastično će se povećati, čak 40 posto do 2014. godine, a podatkovni promet do tad porast će nevjerojatnih 3900 posto što stvara potrebe za mrežama nove generacije koje će zadovoljiti rastuće potrebe korisnika, osobito u video i podatkovnim aplikacijama, istaknuo je danas Tony Shakib na otvaranju 9. Cisco Expo konferencije koja se do 26. ožujka održava u Splitu.
 

- Prema našim procjenama gotovo 90 posto cjelokupnog prometa na internetu do 2014. činit će video sadržaji – kazala je Ana Blažinić direktorica Cisco-a Hrvatska.

Video je napravio revoluciju u korištenju mreže, jer kako pokazuju podaci, sve manje ljudi internet koristi za pretraživanje i uporabu on-line aplikacija, dok video streaming i preuzimanje video sadržaja predstavlja trend koji će se nastaviti i u narednim godinama.

Budućnost poslovanja, posebice za pružatelje usluga, u Cisco-u vide u „Cloud Computingu“ i virtualizaciji.

- Razvojem „Cloud Computinga“ omogućava se drastičan razvoj infrastrukture, dodatno jačanje mreže i stvaranje virtualnih mjesta za pohranu podataka, što utječe na razvoj velikog broja usluga i mogućnosti te iziskuje razvoj i primjenu kompleksne infrastrukture – rekao je Tony Shakib, potpredsjednik Cisco-a za tržišta s brzim ekonomskim rastom.

Da sam prije doznala da Nevenu treba lijep stan s pogledom na more i šumicu, ne bih uzela podstanara, rekla je manekenka Jelena Urukalo (24) nakon što je doznala da modni stilist Neven Ciganović (39) živi u podrumu trošne dvokatnice na zagrebačkom Goljaku.

Neven već šest mjeseci stan od 40 kvadratnih metara dijeli s mlađim cimerom koji mu svaki dan šeta kujicu Dašenku. Za podrumski stan, koji je nekad bio skladište trgovine, Neven i cimer najamninu plaćaju 350 eura na mjesec. Zato bi Jelena rado pomogla kolegi i ponudila mu svoj stan bez najamnine.

- Ako se našao u krizi, mislim da bi mu odgovarao stan uz more, a tu bi lijepo bilo i njegovoj kujici Dašenki - uz osmijeh je kazala manekenka. Dodala je da se stilist nimalo ne mora sramiti što ima finacijskih problema. Modni agent i komičar Boris Kosmač (38) cijeni stilista Nevena i jako mu je žao što ima problema.

Poznat humanitarac Joško Čagalj (36) zvani Jole priključio bi se Jeleni i Borisu.

- Ako treba, skupit će se kolege i darovat mu televizor ili što god mu je potrebno - kaže Jole. Najbolji prijatelj Marko Grubnić kaže da bi Nevenu sigurno pomogao da mu treba, ali njemu, kako kaže, pomoć nije potrebna.

BORIS KOSMAČ: CIGI, GLAVU GORE
Recesija je snažno pogodila šoubizere. No to je sve samo prolazno. Nevenu ne treba biti neugodno jer nitko od nas ne zna što ga čeka. Nevene, glavu gore!

Na službenoj grupi reality showa 'Farma' na Facebooku objavljeno je kako je Maja Morales napustila show. Starleta je farmerima vijest objavila na obiteljskom sastanku.

Nitko nije bio iznenađen njenim potezom jer su odmah vidjeli da ona nije za seoski život.

- Nije se mogla naviknuti na seoski život. Nije mislila da će na farmi biti baš pravi rad i prava izolacija. Kazala je da to nije za nju te da joj nedostaje njeno društvo - kazala nam je glasnogovornica Nove TV Vedrana Cvetko.

Maja neće snositi sankcije zbog prijevremenog izlaska jer se to ne kosi s pravilima. Naime, iz showa može izaći svatko tko procjeni da se neće moći izdržati seoski život.

Ovaj tjedan neće biti novih ulazaka na farmu, a Maju će zamijeniti netko od šest izazivača među kojima su Dževad Zahirović, Bruno Orešković, Stjepan Božić, Angie Garany, Tanja Rukavina i Sebastijan Popović.

Prije odlaska na 'Farmu' Kristijan Curavić (35) u studio Nove TV došao je s Majom Morales (20). Na provokaciju voditeljice Mije Kovačić bi li mogla zavesti nekog zauzetog poput Curavića, Maja je kazala da bi to morala provjeriti. Ronioc se nasmijao i otkrio da će bez Nikoline teže izdržati nego bez mora.

Sabina Čedić tvrdi da se neće seksati na Farmi. Marinela Jantoš Ella (38) pobijedila je Ivu Amulića u igri 'Oslobodi pijetla' i postala je prva gazdarica. Prošlogodišnji pobjednik showa Mario Mlinarić prognozirao je da će ove godine pobijediti Curavić. U trećoj sezoni “Farme” natjecatelji će prvi put dobiti staklenik, u kojem će uzgajati povrće, morat će se baviti lončarstvom i brinuti se za pčele.

Imaju veliki staklenik s posađenih 1420 sadnica povrća. Ako manekenke, pjevači i starlete žele jesti, morat će se brinuti da sadnice ne uvenu. Imanje koje se prostire na deset hektara osiguravat će zaštitarska služba. Dvadeset zaštitara u smjenama će s pet pasa obilaziti područje oko farme. Moraju paziti da nitko nepozvan ne upadne na imanje. Psi su belgijski ovčari koje policija i vojska trenira za intervencije. Najčešće su istrenirani za traženje eksploziva i droge.

Tako će i ovi psi biti spremni reagirati u opasnim situacijama. Farmerima će na imanje dolaziti razni stručnjaci. Tkalja će ih u tkalačkoj sobi učiti kako su žene prije radile odjeću. Narodni liječnik pokazat će im kako se izliječiti pijavicama, a stočar kako da u pet minuta ošišaju ovcu.
Od gline će morati izrađivati posuđe. Farmeri će morati pokazati i spretnost u obradi drva.

Dobit će zadatak napraviti drvena kola i skulpture. Kako da ulove što više ribe, pokazat će im i profesionalni ribič. Za Uskrs farmerima u goste dolazi etnologinja kako bi ih podučila tradicionalnom bojenju pisanica. Voskom će crtati po jajima i zatim će ih morati bojiti. I ove godine glavna nagrada je pola milijuna kuna. Ove sezone o imunitetu duelista, koji će u dvoboj za ostanak na farmi, odlučivat će gledatelji.

Fani Horvat (25), djevojka splitskoga gradonačelnika Željka Keruma, zbog koje je ostavio suprugu, rodila je sina u nedjelju u novom splitskom rodilištu oko 10.30 sati.

Dječak je težak 3450 grama i dugačak 50 centimetara. Prirodni porođaj, kako doznajemo, prošao je bez komplikacija, a Fani je rodila četiri dana prije termina. Željku Kerumu (49) ovo je treće dijete, a navodno će ga nazvati Frane. Kako doznajemo, Kerum nije bio s Fani na porođaju. Kerumovu djevojku, s kojom je u vezi pet godina, u rodilište su primili oko 4 sata. Šest sati poslije rodila je svoje prvo dijete. Malo nakon 13 sati u bolnicu je u posjet stigao Kerum s Faninom majkom Anitom Horvat u svom BMW-u. Pri dolasku ostavio je auto pred ulazom u rodilište, no nakon nekog vremena vratio se i preparkirao ga.

U bolnici se gradonačelnik zadržao oko sat i pol, a potom je izašao na stražnji ulaz kako bi izbjegao medije.
 

- Ovo je privatna, initmna stvar i nije za medije - rekao je splitski gradonačelnik zahvalivši novinarima na čestitkama.
Svojoj voljenoj Fani u bolnicu nije donio cvijeće, ali je zato nosio prepune vrećice s logotipom svojeg lanca trgovina Kerum.