Kesteni se pojavljuju i konzumiraju još u prethistoriji na prostorima Mediterana i Azije. U početku su uzgajani u Kini, Japanu, a potom su ih rimske legije donijele u Europu. Drvo kestena bilo je poznato u Kini i Japanu davno prije nego što su ih rimske legije donijele u Europu. Pečeni kesteni prodavali su se na ulicama Rima u 16. st. kao što se prodaju i danas zimi u mnogim europskim gradovima.
Ovaj zasitni plod doslovce je hranio ljude još od antike. Prvo se smatrao povrćem, zatim žitaricom, a tek od 11. stoljeća tretira se kao voćka i svoje primarno mjesto pronalazi u izradi slastica.
Castanea sativa (pitomi kesten) ili Aesculus hippocastanum L. (divlji kesten) biljke su čiji plodove čovjek (a i životinje) koristi od prapovijesti. Stabla ukrašavaju parkove i vrtove svojim bogatim krošnjama. Drvo se koristi za izradu poljoprivrednih alata, kolaca i bačvi te služi i za ogrjev. Lišće je odličan pokrov u stočarstvu, kao i krmivo. Listovi se puno koriste u znanstvenoj medicini i farmaceutici (primjerice, udomaćen je čaj od lista kestena, kao bitan sastojak sirupa protiv kašlja). Kesten se ipak najviše koristi u prehrambene svrhe.
Poznato je stotinu različitih vrsta kestena. Razlikuju se od ostalih orašastih plodova zbog nižeg udjela masti i visokog udjela škroba. Imaju posebnu teksturu i sladak, blag okus. Po nutritivnom sastavu slični su smeđoj riži, a odličan su izvor elemenata u tragovima. Sadrži minerale, vitamine B grupe, vitamin A i C. Od minerala, bogat je kalijem i fosforom, a sadrži i kalcij, magnezij, sumpor, klor, željezo, bakar, mangan. Budući da je bogat kalijem a siromašan natrijem, preporučuje se u dijeti bolesnika s bubrežnim i kardiovaskularnim oboljenjima.
Proteini im nisu jača strana, no zato su vrlo bogati škrobom, te je od ovih plodova moguće napraviti i brašno. Kesten je jedini orašasti plod koji sadrži vitamin C, a predstavlja izvrstan izvor vitamina B6 i dobar izvor kalija i folne kiseline. Kesten je namirnica koju odlikuje nešto viša energetska vrijednost, budući da 100 grama pečenog kestena sadrži 245 kcal.
Pitomi kesten plod je osobite teksture, blago slatkog okusa i velike hranjive vrijednosti. Za razliku od drugih orašastih plodova sadrži malo masti, a puno ugljikohidrata (čak 45 posto škroba, poput smeđe riže). Obilje vlakana daje mu laksativno djelovanje (olakšava probavu). Cijenjen je i med od kestena (brzo kristalizira jer sadrži skoro 80 – 90 posto peludnih zrnaca), za smanjenje kašlja i bolju cirkulaciju.
Divlji kesten, koji nažalost nije za jelo, posjeduje i ljekovita svojstva. Najčešće se spominje kao pomoć kod varikoznih vena i oštećenja kapilara, a njegovi ekstrakti koriste se za pripremu ljekovitih pripravaka.
Čaj od lista kestena (Castaneae folium) u narodnoj se medicini upotrebljava kod liječenja hripavca, bronhitisa, astme i sličnih tegoba s dišnim organima. Kora kestena (Castaneae cortex) i drvo (Castaneae lignum) bogati su taninom (sadrže više od 10 % tanina) pa se upotrebljavaju kao adstringensi.
U simboličnom svijetu kesten predstavlja prosperitet. U narodu se kaže i da plodovi kestena uklanjaju uroke pa možda nije naodmet da tri kestena nosite u torbici za sreću (barem sad dok ih ima gotovo posvuda). Može se divlji kesten, onako u ljusci, staviti u prostoriju u kojoj se često boravi danju. Bilo kako bilo, kesten nam daje snagu i utječe na dobro raspoloženje.
o nama možete sve saznati na 742 773
